ZAKLJUČCI S MEĐUNARODNOG SKUPA
„RAZLIČITI PO SPOSOBNOSTIMA, JEDNAKI U PRAVIMA“
22. DO 23. STUDENI 2007.
HOTEL WESTIN, ZAGREB HRVATSKA
Međunarodni skup „Različiti po sposobnostima, jednaki u pravima“ organiziran je povodom 6o. godina Centra za rehabilitaciju Zagreb u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a pod visokim pokroviteljstvom
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i
Grada Zagreba – Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.
Organizacijski odbor
• Marinka Bakula Anđelić
• Alma Bajraktarević
• Dajana Bulić, tajnica
• Blaženka Filić Vulin
• Tamara Kralj, tajnica
• Julka Matec
• Vesna Muraja, predsjednica
• Mladen Mužek
• Teodora Not
• Katica Pogorelec
• Ante Živković
Programski odbor
• Alma Bajraktarević
• Daniela Bratković
• Nadica Jurišić
• Lelia Kiš- Glavaš
• Vesna Muraja
• Teodora Not, predsjednica
• Katica Pogorelec
• Ljiljana Pintarić
Počasni odbor
• Zorislav Bobuš
• Jelena Čeklić
• Anton Došen
• Mario Dujmović
• Ljiljana Igrić
• Dragutin Keserica
• Milko Mejovšek
• Jasenka Miholić Rukavina
• Tonči Matulić
• Zvonimir Šostar
• Ivanka Špalj
• Dubravka Šubić
• Josip Rački
• Edita Ružić
• Ljiljana Zergollern Čupak
Otvaranje skupa
Skup su otvorili i pozdravnim riječima se obratili ravnateljica Centra za rehabilitaciju Zagreb, gospođa Vesna Muraja, gospodin Dragutin Keserica, pomoćnik ministra, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, gospođa Lelija Kiš- Glavaš prodekanica za znanost Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gospodin Slobodan Uzelac, državni tajnik za znanost, Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i gospodin Zvonimir Šostar pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.
Simpoziju „Različiti po sposobnostima, jednaki u pravima,“ nazočili su eminentni stručnjaci iz sedam zemalja i to: SAD-a, Italije, Nizozemske, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske. Nažalost ostali smo uskraćeni za izlaganja kolega iz Srbije i Makedonije koji zbog loših vremenskih prilika nisu mogli doletjeti sa svojih odredišta.
Na našem međunarodnom simpoziju izlagali su priznati znanstvenici i stručnjaci sa Sveučilišta iz Madisona (University of Wisconsin- Madiso, USA), Bristola (The University of the West of England in Bristol, UK), Sveučilišta u Zagrebu (Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta, Katoličko bogoslovnog fakulteta, Edukacijsko –rehabilitacijskog fakulteta) i Zdravstvenog veleučilišta Zagreb, World Executive of Disabled Peoples International, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Pravobraniteljstva za djecu, udruga, zajednica, instituta ustanova i drugih koje provode psihosocijalnu rehabilitaciju osoba s intelektualnim teškoćama.
Teme simpozija obuhvaćale su područja edukacije, rehabilitacije, rehabilitacije i interdisciplinarnosti, autizma, socijalne kompetencije, socijalne inkluzije i ostvarivanje prava osoba s intelektualnim teškoćama.
Održana su četiri plenarna predavanja, radilo se u osam tematskih sekcija s trideset i jednim predavanjem i jednoj radionici. Jedna radionica nije održana zbog bolesti predavača.
Potrebno je naglasiti, da su bez obzira na pripremu stručnog skupa , izlaganja izašla iz okvira stručnog i dala znanstvenu notu ovog skupa.
Plenarni dio
U plenarnom dijelu izlagao je gospodin Dragutin Keserica, pomoćnik ministra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, koji je predstavio aktivnosti Ministarstva u sustavu socijalne skrbi.
Professor emeritus, William I. Gardner s Departmen of Rehabilitation Psychology and Special Education, University of Wisconsin- madison, USA, govorio je o programima rane intervencije za djecu s intelektualnim teškoćama kroz praksu i uspješnost naglašavajući izrazito važno partnerstvo s roditeljima.
Gospodin Janez Vidmar gost iz Republike Slovenije s Inštituta za profesionalnu rehabilitacijo Ljubljana, upoznao nas je o tome što se radi u rehabilitaciji, i na koji način, te razmatrao radimo li pravu stvar i na pravi način. Naglasio je nepobitnost postizanja konsenzusa o temeljnim ciljevima na nacionalnom nivou, kao i sustavu praćenja i evaluiranja programa i procesa na području profesionalne rehabilitacije.
Gianipierro Griffo član World Executive of Disabled Peoples International iz Republike Italije temeljito je govorio o ljudskim pravima i inkluzivnoj edukaciji.
Gospodin Zorislav Bobuš, predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske upoznao je sudionike s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom uz poseban naglasak na prava osoba s intelektualnim teškoćama.
ZAKLJUČCI SEKCIJA
Nakon plenarnih predavanja započeo je rad u sekcijama koje su nakon svog rada donijele zaključke koje su prezentirali moderatori sekcija, a s kojima ćemo vas ukratko upoznati kako slijedi zbog činjenice da je spoznaja o novostima i dostignućima imperativ edukacije svakog stručnjaka koji radi s osobama s intelektualnim teškoćama.
Sekcija EDUKACIJA I REHABILITACIJA
Tamara Kralj, prof., Centar za rehabilitaciju Zagreb
Dajana Bulić, prof., Centar za rehabilitaciju Zagreb
• Sekcija je dala jedinstvenu priliku stručnjacima iz prakse da podijele svoja iskustva, testiraju svoje teze i pristupe, što značajno proširuje saznanja o suvremenim metodama i sredstvima rada.
• Kreativnost kolega i inovacije u radu s djecom vrlo je lijepo prikazana u interkorelaciji nastavnih sadžaja.
• Zajednički je dojam svih prisutnih je potreba boljeg upoznavanja nadležnih ministarstva s radom ustanova te s potrebama istih za suvremenijim sredstvima za rad (kompjuteri i suvremeni softveri).
• Ukazano je na nedostatke sustava za zbrinjavanje djece školske dobi s višestrukim teškoćama, te važnost nastavka obrazovanja – cjeloživotnog obrazovanja.
Sekcija SOCIJALNA INKLUZIJA
Prof. dr. sc. Daniela Bratković, Edukacijsko –rehabilitacijski fakultet
Alma Barjaktarević prof., Centar za rehabilitaciju Zagreb
• Nakon izlaganja donešeni su slijedeći zaključci
• Potrebno je poticanje samozastupanja i što je moguće aktivnije sudjelovanje samih osoba s intelektualnim teškoćamau svim sadržajima života u zajednic
• Potebno je stavljanje samih osoba u središte procesa planiranja, kreiranja, provedbei evaluacije programa podrške u zajednici
• Neophodna je transformacija postojećih ustanova u centre i službe podrške u zajednici
• Potrebno je ostvariti utjecaj na reformu saborske regulative u cilju formalno pravnog reguliranja službi podrške u zajednici (npr. službi za zapošljavanje uz podršku)
”Različitosti prihvatimo kao bogatstvo, a ne kao zapreku za ostvarivanje prava”
Alma Barjaktarević prof
Sekcija AUTIZAM
Jamina Stošić prof., Edukacijsko –rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mr. sc. Nadica Jurišić, Centar za rehabilitaciju Zagreb
• Naglašena je važnost rane intervencije te prepoznavanja uloge roditelja kao partnera u programima rane intervencije
• Predstavljen je Kabinet za poremećaje iz autističnog spektra te njegova uloga u ranom prepoznavanju i upućivanju u programe rane intervencije
• Nužno je program rane intervencije koji se trenutno provodi u okviru projekta nevladine udruge uključiti u sustav
• Jednako je tako naglašena potreba za daljnim istraživanjem postupaka koji se koriste u radu s djecom s autizmom u svrhu definiranjaprediktora za uključivanje u specifični tretman
Sekcija REHABILITACIJA I
Julka Matec dipl. soc. rad., Centar za rehabilitaciju Zagreb
Mr. sc. Ante Živković, Centar za rehabilitaciju Zagreb
• Likovni odgoj kao dio rehabilitacijskih aktivnosti doprinosi bez sumnje razvoju ličnosti, u sferi individualnog i socijalnog razvoja, razvoju manualne kompetencije i svestranog razvoja ličnostiČ stoga je nužno da ustanove socijalne skrbi zdravstva i prosvjetne ustanove u svoje programe uvrste likovni odgoj kao dio rehabilitacijskih aktivnosti
• Pedagošku dokumentaciju u ustanovama socijalne skrbi trebalo bi prilagoditi suvremenim zahtjevima struke
• Aktivnosti treba u potpunosti prilagoditi dječjem uzrastu i potrebama djece
• Socijalni razvoj djeteta i vidljivi napredak u stjecanju i savladavanju svakodnevnih vještina samozbrinjavanjamoguće je jedino uz stvaranje emocionalne povezanosti
Sekcija REHABILITACIJA II
Blaženka Filić Vulin vms , Centar za rehabilitaciju Zagreb
Mladen Mužek prof. psihol., Centar za rehabilitaciju Zagreb
• Neophodan je individualni pristup pojedincu neovisno o području skrbi
• Neophodan je timski pristup u rješavanju problema psihičkog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama
• Skrb u zajednici treba intenzivirati kako bi se spriječila institucionalizacija
• Osiguravanje primjerenog instrumentarija u svrhu pravovaljane dijagnostike
Sekcija REHABILITACIJA I INTERDISCIPLINARNOST
Mr. sc. Teodora Not, Centar za rehabilitaciju Zagreb
Mr. sc. Ljiljana Pintarić Mlinar, Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ova sekcija dala je vrijedan doprinos s područja etike i bioetike, socijalnog rada, rehabilitacije i radne terapije. Uočen je dobar most od struka ka znanosti i pokazano je kako nije bilo teško premostiti od stručnog do znanstvenog čemu u prilog govore i međunarodna iskustva.
• Izlaganja su dala uvid u imperativ interdisciplinarnosti u rehabilitaciji osoba s intelektualnim teškoćama, ali i svim osobama s posebnim potrebama ( osobama s invaliditetom)
• Interdisciplinarni pristup u rehabilitaciji mora biti takav da svi zajedno postižu više nego što pojedina disciplina može postići djelujući samostalno bez drugih sudionika
• Interdisciplinarnost je moguća uz ravnopravnu komunikaciju odnosno dijalog među disciplinama i povezivanje radi artikulacije članova tima i svima koji mu gravitiraju (a to su ako krenemo od početka roditelji i članovi obitelji, i drugi potencijalni vanjski suradnici)
”Lice drugog objavljuje mi ljudsko dostojanstvo”
Prof. dr. sc. Tonči Matulić
Sekcija OSTVARIVANJE PRAVA
Katica Pogorelec prof., Centar za rehabilitaciju Zagreb
Prof. dr. sc. Lelia Kiš- Glavaš, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet
Republika Hrvatska se potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom svrstala u red zemalja koje su spremne u potpunosti poštivati ljudska prava osoba s invaliditetomi djelovati u cilju sprječavanja njihove diskriminacije i stvaranja osnovnih preduvjeta za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom. U realizaciji ovako postavljene politike, usvajanje Zakona o pravobraniteljstvu za osobe s invaliditetom, značajan je doprinos poticanju i kontroli primjene preuzetih obveza države.
Na žalost, teorija i praksa ne poklapaju se uvijek i u potpinosti, pa tako, kada se govori pravima djece s teškoćama u razvoju i kada bi s ciljem njihove stvarne jednakosti i nediskriminacije, bilo ponekad potrebno poduzeti neku od mjera pozitivne diskriminacije, odnosno kompenzacijskih mjera ili pojednostavljeno, osigurati im drugačiji tretman, ovisno o njihovim potrebama, to nije uvijek u potpunosti realizirano.
Stoga je potrebno osigurati mehanizme kojima će se garantirati puna primjene postojećih propisa te njihove moguće izmjen, kako bi se u potpunosti mogla realizirat prava ove djece, u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta.
Obveze se preuzimaju, ali i uspješno realiziraju na lokalnoj razini, prije svega u Gradu Zagrebu, koji je donio suvremenu Zagrebačku strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007. do 2010. godine. Ova strategija predstavlja cjeloviti sustav mjera i aktivnosti koje poduzimaju nadležni gradski uredi, ustanove i trgovačka društva u suradnji s organizacijama osoba s invaliditetom u cilju ostvarivanja potpune integracije ovih osoba i njihovom ravnopravnom sudjelovanju u političkom, javnom, i kulturnom životu, procesu odgoja i obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i rehabilitacije, socijalne i pravne zaštite i zaštite od nasilja, istraživanja, razvoja i tako dalje.
Zagrebačka strategija u potpunosti promovira građansku perspektivu i socijalni model djelovanja prema osobama s invaliditetom temeljen na sustavu realizacije njihovih ljudskih prava.
Predrasude i nepovoljni stavovi, to je poznato, značajna su prepreka punoj integraciji osoba s invaliditetom u društvo. S druge pak strane, također je poznato da je najučinkovitija mjera rušenja ovih stereotipa, upravo neposredno iskustvo s osobama s invaliditetom. Isto je potvrđeno i prošlo ljeto, kada je skupina odraslih osoba s intelektualnim teškoćama ljetovala na otoku Zlarinu 40 dana i pritom realizirala niz kontakata s s tamošnjim stanovnicima. Utvrđujući smjer stavova domaćina prema osobama s intelektualnim teškoćama prije i nakon ljetovanja, a pod utjecajem njihove međusobne interakcije, vidljive su pozitivne promjene u stavovima stanovnika ovog otoka prema osobama s intelektualnim tekoćama.
Za sveobuhvatni razvoj osoba s invaliditetom, nužno je skrbiti i o njihovim duhovnim, odnosno ljudskim vrijednostima. Pokret Vjera i svjetlo, zajednica koja uključuje i integrira, upravo to i čini, vođenauvjerenjemda je svaka osoba s invaliditetom, pa tako i svaka osoba s intelektualnim teškoćama potpuna osoba koja ima svoja prava, a prije svega pravo da bude voljena, priznata i poštovana, te da prima potrebnu pomoć u svom duhovnom napredovanju.
”Različiti po sposobnostima, jednaki u pravima”
geslo Centra za rehabilitaciju Zagreb
pripremila mr. sc. Teodora Not